Saopštenje uz makroekonomske i fiskalne podatke – maj 2014. godine
U prvih pet meseci 2014. godine ostvaren je deficit budzeta Republike u visini od 114,6 mlrd dinara (u tabeli 4. deficit na nivou Republike iznosi 116,6 mlrd dinara s obzirom da su uključeni rashodi iz projektnih zajmova koji nisu deo budzeta, ali pripadaju nivou Republike). U maju je deficit budzeta iznosio 22,8 mlrd dinara. Prihodi su ostvareni u iznosu od 59,9 mlrd dinara, a rashodi su izvršeni u iznosu od 82,7 mlrd dinara. Treba napomenuti da ovaj izveštaj ne uključuje prihode i rashode indirektnih korisnika budzeta.
U maju su poreski prihodi iznosili 53,4 mlrd dinara, a neporeski 6,4 mlrd dinara. Niži prihodi u odnosu na april rezultat su prvenstveno manjih prihoda od PDV i akciza. Što se tiče PDV, u aprilu se uplaćuju tromesečne obaveze, te je i prihodu tom mesecu značajno viši. Sa druge strane deo akciza po osnovu obaveza za prvu polovinu maja uplaćen je početkom juna. Poplave koje su sredinom maja zahvatile deo zemlje za sada nisu negativno uticale na poreske prihode. Kod neporeskih prihoda zabeležena je manja naplata kod jednog dela taksi i naknada što može biti indikacija pada ove kategorije prihoda kao posledice poplava. Eventualni negativni efekti ove vremenske nepogode na javne prihode moći će jasnije da se sagledaju u narednim mesecima.
U maju su rashodi bili niži u odnosu na april najviše zahvaljujući manjim obavezama po osnovu kupovina roba i usluga i transfera organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja (OOSO). Sa druge strane, nešto su veći rashodi za plate, subvencije i kapitalni izdaci, a dat je i kratkoročni zajam JP “Srbijagas“ u iznosu od 2 mlrd dinara. Najveći deo rashoda čine transferi OOSO i plate. Transferi OOSO iznosili su 21,7 mlrd dinara, a najveći deo se odnosi na penzije i iznosi 20,9 mlrd dinara. Na isplatu plata zaposlenima utrošeno je 21,1 mlrd dinara.
Na nivou opšte države u periodu januar – maj zabeležen je deficit u iznosu od 103 mlrd dinara, pri čemu su delovi centralne države i lokalnog nivoa vlasti trenutno u suficitu. Na nivou lokalnih samouprava suficit iznosi 7,0 mlrd dinara, kod AP Vojvodina 1,8 mlrd dinara, a kod RFZO 7,1 mlrd dinara. Ovi suficiti su privremenog karaktera, jer je na primer, grad Beograd u statusu privremenog finansiranja, dok
je visok suficit kod RFZO posledica dinamike isplate plata pošto se u januaru u zdravstvu isplaćuje samo pola plate. Osim toga, u maju se uplaćuju tromesečne obaveze po osnovu poreza na imovinu što je značajno povećalo prihode lokalnih samouprava.