Novi zakonski akti Ministarstva finansija
Zamenik ministra finansija Vesna Arsić, danas je, govoreći o novim zakonskim aktima Ministarstva finansija, predstavila Nacrt zakona o porezu na premije neživotnih osiguranja .
Razlog za donošenje Zakona o porezu na premije neživotnih osiguranja, kako je objasnila Vesna Arsić, je uvođenje PDV-a, odnosno prestanak važenja Zakona o porezu na promet od 1. januara 2005. godine.
Ona je navela i to da je u većini zemalja koje primenjuju PDV (Slovenija, Republika Crna Gora, Velika Britanija, Nemačka i dr.) oporezivanje usluga osiguranja uređeno posebnima zakonima, kao i to da je terminologija prilagođena usvojenom Zakonu o osiguranju, koji ovu oblast imenuje kao «neživotno osiguranje».
«Predmet oporezivanja je premija osiguranja koja se ostvaruje zaključivanjem i izvršavanjem ugovora o poslovima neživotnog osiguranja u Republici Srbiji, a poreski obveznik je društvo za osiguranje koje zaključuje ugovore i naplaćuje premije osiguranja», objasnila je Vesna Arsić.
Ona je, govoreći o poreskoj osnovici za obračunavanje poreza na premije osiguranja, objasnila da je to iznos ukupne premije osiguranja koje društvo za osiguranje utvrđuje pravnom ili fizičkom licu pri zaključenju ugovora o osiguranju.
Ovim nacrtom zakona predlaže se da se porez na premije osiguranja plaća
po stopi od pet odsto na bruto osnovicu, kao i niz poreskih oslobođenja.
Vesna Arsić rekla je, takođe, da su ovim zakonom predviđene i novčane kazne u iznosu od 100 hiljada do milion dinara, za poreske obveznike-pravna lica koja ne plate porez u propisanom roku, ne vode zakonom propisanu evidenciju ili ne čuvaju evidenciju u propisanom roku.
Pored toga, novčanom kaznom u visini od dvostrukog do petostrukog iznosa poreza kazniće se za prekršaj poreski obveznik-pravno lice ako ne obračuna porez.
Govoreći o
Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, zamenik ministra finansija rekla je da se jedna od glavnih izmena odnosi na povećanje najniže osnovice doprinosa i to sa dosadašnjih 40 odsto na 50 odsto od prosečne zarade u Republici.
«Najniža osnovica doprinosa trebalo bi da bude iznad iznosa minimalne zarade, u suprotnom nema svrhe njeno definisanje», rekla je Arsić.
Druga predložena izmena, koja je usaglašena sa predlogom Privredne komore Srbije -Udruženja za građevinarstvo,
odnosi na snižavanje osnovice doprinosa sa zarade koju ostvaruju u inostranstvu na zaradu koju bi ostvarili u zemlji s tim da ne može biti niža od dvostruke najniže mesečne osnovice doprinosa ( 100 odsto prosečne mesečne zarade isplaćene u Republici u prethodnom kvartalu).
Kada je o poljoprivrednicima reč, objasnila je Arsić, predloženo je da, za kalendarsku godinu za koju se utvrđuje i ne plaća porez na dohodak građana na katastarski prihod, osnovica doprinosa bude najniža mesečna osnovica za tu kategoriju obveznika, a ona iznosi 50 odsto od prosečne mesečne zarade isplaćene u Republici u četvrom kvartalu prethodne godine.