Čitaj mi

Drčelić: Prekinuti spekulisanje o bankrotu Srbije

“Mislim da je krajnje vreme da se prekine sa bilo kakvim spekulisanjem o bankrotu Srbije, neće ga biti. Naša Vlada radi sve što treba da do toga ne dođe. Redovno ćemo finansirati sve svoje obaveze, a mere koje ćemo primeniti u narednom periodu samo će pojačati stabilnost i održivost naših javnih finansija na dug rok”, kaže za magazine Biznis direktor Uprave za javni dug Branko Drčelić.

Kao neko ko je po zanimanju „čuvar“ zemlje od bankrota, Drčelić uverava da nema razloga za brigu. Plan mera štednje koje Vlada najavljuje, biće dovoljne da preokrenu trend rasta javnog duga:

– Mere će sigurno na srednji rok dati rezultate i stabilizovati učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu. Pored ovih mera neophodno je da dođe do oporavka privrede u narednom srednjoročnom periodu, a to je opet uslovljeno globalnim kretanjima, prvenstveno brzinom oporavka privreda zemalja evrozone.

• Prema ocenama Fiskalnog saveta, kada izdvajanja za servisiranje duga i deficita pređu 15 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), tada obično nastupa kriza likvidnosti. Kod nas su ta izdvajanja preko pet milijardi evra, što je oko 17 odsto BDP. Brine li vas taj podatak?

– Nisam pristalica da se zaključci donose na osnovu jednog ili nekoliko racija. Oni jesu nekada bitni i potrebni, jer nam ukazuju na nužnost preuzimanja nekih aktivnosti kako bi se stanje popravilo. Ako bismo samo te granice koristili u donošenju određenih zaključaka – da li bi to onda značilo da je i Francuska u krizi likvidnosti? Dug te zemlje je oko 95 odsto BDP-a.

• Pretpostavimo da je prosečna ročnost duga ove države osam godina, deficit oko četiri odsto BDP-a. Onda bi učešće sredstava za servisiranje obaveza prema kreditorima bilo oko 16 odsto. A da li je ta država u krizi likvidnosti? – Ja mislim da nije, a nije ni Srbija. Mnogi faktori, pored odnosa makroekonomskih indikatora su bitni, a to su uslovi na međunarodnom finansijskom tržištu, specifičnost pojedinih država, kao što je, na primer, vlasnička struktura hartija od vrednosti koje dospevaju, poverenje investitora u institucije pojedinih država.

• Zaduživanje je sada jeftinije nego pre nekoliko godina. Hoće li država, kada već mora da se zadužuje, iskoristiti aktuelnu situaciju na međunarodnom finansijskom tržištu za emisiju novih dolarskih obveznica, koja je i inače planirana budzetom?

–Bruto potrebe za finansiranjem budzeta Republike Srbije iznose 5,6 milijardi evra za 2014. godinu. Inicijalni plan je bio da se emisijama državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu ostvari priliv od 2,8 milijardi evra, a do kraja septmebra 2014. ostvareno je skoro 3,5 milijardi evra priliva po ovom osnovu. Razmotrićemo svakako opciju izdavanja nove srpske evroobveznice radi pre-finansiranja budzetskih potreba za 2015. napominjem da u Upravi za javni dug očekujemo da tokom poslednjeg kvartala 2014. na domaćem finansijskom tržištu povučemo putem emisija hartija od vrednosti dodatnih 400 miliona evra.

•Očekujete li da Srbija dobije podršku MMF za plan fiskalne konsolidacije i koliko bi to olakšalo konkretno vaš posao?

–Mere koje Vlada planira da primeni dovoljne su i potrebne da bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva u domenu upravljanja javnim dugom, a takav set mera naše vlade MMF treba da podrži.

Izvor Magazin Biznis

Slične teme

Vujovic: Serbia Aligning Fiscal Policy To EU Standards Expeditiously

HELP SERBIA- ACCOUNT BALANCE

HELP SERBIA- ACCOUNT BALANCE