Čitaj mi

Mali: Budzet za 2022. usmeren na podizanje životnog standarda i jačanje privrede

Predlog budzeta za 2022. godinu ima dva osnovna cilja, prvi je da podigne životni standard građana, a drugi da dalje jača našu ekonomiju, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali.

Govoreći na Odboru za finansije, republički budzet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Mali je istakao je da su ta dva cilja i osnovni ciljevi naše ekonomske politike, zato se, dodaje, sa tom politkom nastavlja i u 2022. godini.

Kada je reč o prvom cilju, podizanju životnog standarda građana, Mali je ukazao da je Predlogom budzeta za 2022. godinu predviđeno da već od 1. janura penzije budu uvećane za 5,5 odsto, shodno švajcarskoj forumuli.

Podsetio je i da će penzioneri u februaru iduće godine dobiti jednokratnu pomoć od po 20.000 dinara.

Od 1. janura, ističe, biće povećane i plate u javnom sektoru, dodajući da će zdravstvo i vojska imati povećanje od osam odsto, a ostali u javnom sektoru od sedam odsto.

Takođe, naveo je i da će od 1. januara biti uvećana minimalna zarada i da će od sledeće godine ona iznositi više od 35.000 dinara.

Mali je kazao da je pre desetak godina minimalna zarada iznosila 15.700 dinara, dodajuci da je u poslednjih deset godina više nego duplo uvećana.

"Minimalna zarada nam je važna, jer je ona pokretač prosečne zarade", rekao je Mali i podsetio da je cilj države u okviru Programa "Srbija 2025" da prosečna plata do kraja 2025. godine bude 900 evra.

Ukazao je i da država nastavlja da smanjuje opterećenje na poreze i doprinose za privrednike, dodajući će od sledeće godine neoporezivi deo dohotka na zarade biti povećan sa 18.300 dinara na 19.300 dinara mesečno.

"I dalje nastavljamo politiku rasterećenja na zarade, čime podstičemo dalji rast zaposlenih. Uprkos pandemiji, ne odustajemo od te politike", rekao je Mali.

Govoreći o drugom cilju budzeta za 2022. godinu, jačanje privrede i velika izdvajanja za kapitalne investicije, Mali je istakao da se ni od te politike ne odustaje uprkos pandemiji.

Ukazao je da je sledeće godine planirano da se iz budzeta izdvoji 486 milijardi dinara za kapitalne investicije, dodajući da je to novac za autoputeve, brze saobraćajnice, Nacionalni stadion, fabriku za proizvodnju vakcina, završetak Kliničkog centra Srbije, izgradnju i rekonstrukciju velikog broja škola, vrtića...

Govoreći o rastu za narednu godinu, Mali je naveo da se Predlogom budzeta za 2022. godinu procenjuje da će biti 4,5 odsto. Ističe da je reč o konzervativnoj proceni i da ukoliko se sve investicije budu ostvarile na vreme da je mogući i veći rast iduće godine.

Planirani deficit za iduću godinu je, dodaje Mali, tri odsto, dodajući da će taj nivo deficita omogućiti da se smanji udeo javnog duga u BDP-u sa trenutnih 58,2 odsto na 55, 5 odsto na nivou centralne države do kraja sledeće godine.

Mali je ukazao i na rizike po našu ekonomiju, navodeći da su to energetska kriza i inflacija.

"Pratimo šta se dešava, i kao što smo se uspešno izborili sa pandemijom, uveren sam da ćemo naći rešenja i za ove izazove", zaključio je Mali.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je budzet za 2022. godinu zasnovan na realnim makro pretpostavkama i projekcijama i da fiskalni plan doprinosi ubrzanju privrednog rasta, povećanju investicija i konkurentnosti, rastu zaposlenosti i standarda stanovištva. 

Navela je da se opreznim konzervativnim pristupom čuva dobra fiskalna pozicija zemlje, da se projekcije NBS poklapaju sa projekcijama Ministarstva finansija te da NBS pruža punu podršku na realizaciji budzeta za 2022. 

Govoreći o inflaciji Tabaković je istakla da NBS aktuelno kretanje inflacije ocenjuje kao privremeno i navela da NBS već preuzima mere na njenom obuzdavanju. 

„NBS od oktobra prestala sa nedeljnim organizovanjem aukcija repo kupovine hartija od vrednosti putem kojih se bankama obezbeđivala dinarska likvidnost na rok od tri meseca pod povoljnim uslovima. Od početka oktobra prosečnu ponderisanu stopu povećali smo za 19 baznih poena na 0,3 uz povećanje iznosa viškova likvidnosti koje se povlače putem repo operacija“, objasnila je Tabaković. 

Kako je istakla, reakcija NBS u smeru zaoštravanja monetarne politike je postepena i pažljivo odmerena. 

„Time je naša reakcija u smeru zaoštravanja monetarne politike postepena i pažljivo odmerena kako bi se uticalo na inflatorne pritiske ali istovremeno sačuvali povoljni uslovi finansiranja za privredu, građane i državu. Na taj način koristimo fleksibilnost okvira monetarne politike koji smo sami stvorili 2012. godine“, navela je Tabaković. 

Ona je dodala da, s obzirom na to da je inflacija vođena rastom cena hrane i energenata, za čoveka koji na osnovne životne potrebe troši veći deo svog dohotka, inflacija je veća i zbog toga mora da se razmišlja o mehanizmu robnih rezervi o čemu je govorio i predsednik Aleksandar Vučić, a možda da se razmisli i o akciznoj politici.

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je da je ocena ovog savetodavnog tela da je budzet oprezno planiran i da će se deficit od tri odsto, odnosno 1,7 milijardi evra, lako ostvariti.

„Zapravo naše projekcije govore da je vrlo verovatno da će biti nekih milijardu evra uštede i da bi stvarni deficit mogao da bude oko dva odsto BDP-a. Ta naša ocena bazirana je kako na planiranim prihodima tako i na rashodima. Prihodi su planirani konzervativno što mi u načelu podržavamo i očekujemo da će najvervatnije biti veći od onih koji su isplanirani u budzetu. Sa druge strane rashodi su široko planirani, tako da i tu očekujemo značajne uštede“, naveo je Petrović. 

Petrović je naveo da savet pozdravlja ovu opreznost u planiranju, jer u uslovima neizvesnosti kakva je pandemija, dobro je imati rezerve.

Slične teme

Siniša Mali: Promocija Ekspa i kroz poštanske markice

Siniša Mali: Promocija Ekspa i kroz poštanske markice

Siniša Mali: Do kraja godine prosečna plata 920 do 930 evra

Siniša Mali: Do kraja godine prosečna plata 920 do 930 evra

Mali: Radovi na izgradnji EKSPO kompleksa teku po planu

Mali: Radovi na izgradnji EKSPO kompleksa teku po planu